Starenje

Starenje

Teorije starenja

Od rođenja do smrti svaka životna dob nosi uočljive promjene. Znanstvenici su razvili nekoliko teorija zašto ljudi stare, ali niti jedna teorija nije dokazana. Napokon, dijelovi svake teorije mogu objasniti zašto ljudi odrastaju i umiru.

U teoriji programiranog starenja, brzina kojom neka vrsta stari određena je genima koje ima. Geni određuju koliko dugo stanica može živjeti. Kako stanice umiru, organi sve lošije funkcioniraju i u određenoj situaciji ne mogu izvršiti biološke funkcije neophodne za održanje života. Programirano starenje pomaže održanju vrste; stariji članovi umiru ostavljajući prostor mlađima.

Teorija slobodnih radikala tvrdi da je starenje stanice posljedica nakupljanja ostataka kemijskih reakcija u stanici. Tijekom kemijskih reakcija u stanici se nakupljaju toksini zvani slobodni radikali. Slobodni radikali oštećuju stanicu i uzrokuju starenje osobe. S godinama nastupaju sve veća oštećenja dok napokon većina stanica ne može funkcionirati normalno i mora umrijeti. Kad se to dogodi tijelo umire. Razlika u brzini starenja ovisi o proizvodnji slobodnih radikala u stanici i reakciji stanice na njih.

Tjelesne promjene

Čovjekovo se tijelo mijenja s godinama na mnogo uočljivih načina. Vjerojatno je prvi znak starenja nemogućnost oka da se lako fokusira na objekt u blizini (prezbiopija). Često oko 40. godine života većina ljudi uvidi da teško čita bez naočala. Sluh se također mijenja s godinama. Kod ljudi se javlja tendencija gubitka sluha za visoke tonove (prezbikuzija). Također, stariji ljudi često uoče da violinska muzika ne zvuči tako uzbudljivo kao nekad dok su bili mlađi. Također, budući da većina zatvorenih suglasnika u govoru su visokog tona (zvukovi kao k, t, s, p), stariji ljudi često misle da drugi mumlaju.

Kako se tijelo mijenja s godinama
• Protok krvi u bubrezima, jetri i mozgu se smanjuje
• Smanjuje se sposobnost bubrega za lučenje toksina i lijekova
• Smanjuje se sposobnost jetre za lučenje toksina i razgradnju lijekova
• Maksimalan puls se smanjuje, ali se puls u mirovanju ne mijenja
• Maksimalna količina krvi koju srce može ispumpati se smanjuje
• Snošljivost glukoze se smanjuje
• Kapacitet pluća se smanjuje
• Količina zraka koja zaostaje u plućima nakon izdisaja se smanjuje
• Sposobnost obrane od infekcija se smanjuje

U većine ljudi, udio masnog tkiva raste više od 30% tijekom godina. Raspodjela masnog tkiva se također mijenja: manje je potkožnog masnog tkiva, a više masnog tkiva nalazimo u području trbuha. Dakle, koža postaje tanja, naborana i krhkija, a oblik trupa se mijenja.

Nije iznenađujuće da i mnoge unutrašnje funkcije slabe. Ove funkcije općenito dosežu svoj maksimum prije 30. godine života, a zatim postupno, ali neprestano dolazi do njihovog slabljenja. Čak i s ovim slabljenjem većina funkcija je odgovarajuća tijekom života jer većina organa ima znatno veći funkcionalni kapacitet nego što je tijelu potrebno (funkcionalna rezerva). Primjerice, u slučaju oštećenja čak polovice jetre, ostatak jetrenog tkiva više je nego dovoljan za normalnu funkciju. Bolesti su češće nego starenje razlog gubitka funkcija u starijoj dobi. Znači, smanjenje funkcija čini starije ljude podložnijim štetnim utjecajima lijekova, promjenama u okolini, toksinima (otrovima) i bolestima.

Bolesti starije životne dobi

Bolest ili stanje

Objašnjenje

Alzheimerova bolest i druge demencije Moždani poremećaj koji vodi postepenom gubitku memorije i drugih intelektualnih funkcija
Dekubitus Ozljeda kože nastala uslijed dugotrajnog pritiska
Benigno uvećanje ( hiperplazija) prostate Povećanje prostate u muškaraca koje uzrokuje otežani protok mokraće kroz mokraćnu cijev
Katarakta Zamućenje leće oka koje smanjuje vid
Kronična limfocitna leukemija Bolest bijelih krvnih stanica
Šećerna bolest (tip 2) Vrsta šećerne bolesti koja ne zahtijeva liječenje inzulinom
Glaukom Povećanje tlaka u jednoj od očnih sobica oka koje smanjuje vid i može uzrokovati sljepoću
Monoklonske gamapatije Grupa raznolikih stanja u kojima nenormalno množenje jedne vrste stanica dovodi do visoke razine imunoglobulina
Osteoartritis Propadanje hrskavice koja pokriva kosti spojene u zglob, uzrokuje bol
Osteoporoza Gubitak kalcija iz kosti čini kosti podložne prijelomima
Parkinsonova bolest Sporonapredujuća bolest mozga koja uzrokuje tremor, rigidnost mišića, otežano pokretanje i nemogućnost održavanja ravnoteže u uspravnom stavu
Rak prostate Karcinom prostate u muškaraca
Herpes zoster Osip na koži i dugotrajnu bol uzrokuje virus
Moždani udar Začepljenje krvne žile mozga ili krvarenje iz krvne žile u mozgu uzrokuje slabost, otežani govor i druge neurološke probleme
Inkontinencija mokraće Nemogućnost zadržavanja mokraće

Također smanjenje funkcije mnogih organa ima mali utjecaj na način života, dok smanjenje funkcije pojedinog organa može značajno utjecati na zdravlje i blagostanje. Primjerice, premda količina krvi koju srce može ispumpati u mirovanju nije značajnije smanjena u starijoj životnoj dobi, najveća količina krvi koju u slučaju povećane potrebe treba ispumpati se smanjuje. To znači da stariji atletičari nisu u mogućnosti ostvarivati rezultate kao mlađi atletičari. Promjene bubrežnih funkcija u starijih osoba mogu dramatično ograničiti sposobnost izlučivanja određenih lijekova iz tijela.

Posljedice bolesti

Gerijatrija je grana medicine koja se bavi izučavanjem i liječenjem bolesti u starijih ljudi. Gerontologija je znanost o starenju. Ne postoji određena dob u kojoj ljudi postaju stariji, premda se tradicionalno smatra da je to 65. godina jer se tada zaposleni ljudi umirovljuju.

Broj bolesti, ponekad zvanih gerijatrijski sindromi ili gerijatrijske bolesti, događaju se gotovo uvijek u starijih osoba. Druge bolesti pogađaju ljude svih dobnih skupina, ali su češće ili mnogo ozbiljnije ili uzrokuju drugačije simptome ili komplikacije u starijih osoba.

Starije osobe često doživljavaju bolest drugačije nego mlađe odrasle osobe. Bolest može uzrokovati drugačije simptome u starijih ljudi. Primjerice, smanjena aktivnost štitnjače u mlađih osoba obično uzrokuje povećanje tjelesne težine i osjećaj tromosti. U starijih osoba smanjena aktivnost štitnjače može osim toga, uzrokovati i smetenost koja se može zabunom proglasiti demencijom (senilnost). Povećana aktivnost štitnjače u mlađih ljudi obično dovodi do gubitka tjelesne težine i uznemirenosti, a u starijih osoba može uzrokovati pospanost, povlačenje, depresiju i smetenost. Depresija u mlađih ljudi često uzrokuje plačljivost, povlačenje i osjećaj nesreće. U starijih, depresija ponekad uzrokuje smetenost, gubitak pamćenja i apatiju, što se može pogrešno smatrati demencijom.

Akutne bolesti kao što je srčani udar (infarkt srca), prijelom kuka i pneumonija, nekad su često uzrokovale smrt starijih osoba. Danas se te bolesti mogu liječiti i držati pod nadzorom čak i kad nisu izlječive. Nasuprot tome, kronične bolesti više nisu sinonim za nesposobnost. Mnogi ljudi sa šećernom bolešću, bubrežnim problemima, srčanim bolestima i drugim kroničnim bolestima danas su aktivni i neovisni.

Način na koji stariji ljudi traže pomoć često ovisi o sociološkim i ekonomskim čimbenicima. Mnogi stariji ljudi skrivaju male probleme i ne traže medicinsku njegu dok problemi ne postanu veliki. Stariji ljudi često imaju više bolesti istodobno, a te bolesti mogu utjecati jedna na drugu. Primjerice, depresija može pogoršati demenciju, a šećerna bolest može pogodovati infekcijama.

Sociološki faktori često kompliciraju bolest u starijih ljudi. Ako bolest dovodi do privremenog ili potpunog gubitka samostalnosti, osoba može postati depresivna i tada joj je potrebna socijalna služba i psihološka pomoć. Zbog ovih razloga gerijatri često preporučuju multidisciplinarnu skrb. U ovakvom obliku pomoći, medicinski tim koji čine liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik, fizioterapeut, farmaceut i psiholog, planiraju i provode skrb pod nadzorom liječnika primarne zdravstvene zaštite.