Osteoporoza

Osteoporoza

Osteoporoza je napredujuće smanjenje gustoće kosti koje kosti čini slabima i podložne prijelomima.

Kosti sadrže minerale kao što su kalcij i fosfor, koji ih čine čvrstim i gustim. Da bi se održavala gustoća kostiju tijelu treba odgovarajuća opskrba kalcijem i drugim mineralima, a samo tijelo mora proizvesti nekoliko hormona, kao što je paratiroidni hormon (parathormon), hormon rasta, kalcitonin, estrogen u žena i testosteron u muškaraca. Također, odgovarajuća opskrba vitaminom D nužna je za apsorpciju kalcija iz hrane i ugradnju u kosti. Kosti postupno povećavaju gustoću do maksimalane gustoće koja se postiže oko 30 godine života. Nakon toga se gustoća kosti postupno smanjuje. Ako tijelo nije sposobno regulirati sadržaj minerala u kostima gustoća kosti se smanjuje, a kosti postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze.

Tipovi osteoporoze

Ima nekoliko različitih tipova osteoporoze.
Postmenopauzalna osteoporoza je uzrokovana manjkom estrogena, ženskog spolnog hormona, koji pomaže u regulaciji ugradnje kalcija u kosti kod žena. Obično se simptomi javljaju u žena između 51. i 75. godine života, ali se mogu javiti prije ili kasnije. Nemaju sve žene jednak rizik za postmenopauzalnu osteoporozu. Primjerice, Orijentalne žene su podložnije ovoj bolesti od Crnih žena.

Senilna osteoporoza vjerojatno je rezultat gubitka kalcija ovisnog o godinama i neravnoteži između nestajanja i stvaranja kosti. Naziv senilna znači da se bolest javlja u starijih osoba. Najčešće zahvaća ljude starije od 70 godina i dva puta je češća u žena nego u muškaraca. Žene često imaju i postmenopauzalnu i senilnu osteoporozu.

Manje od 5% ljudi s osteoporozom ima sekundarnu osteoporozu, koja je posljedica drugih bolesti ili lijekova. Uzrok mogu biti kronična bolest bubrega ili endokrine bolesti (osobito bolesti štitne, paratiroidne i nadbubrežne žlijezde), te lijekovi kao što su kortikosteroidi, barbiturati, lijekovi protiv konvulzija (antiepileptici) i prekomjerne količine hormona štitne žlijezde. Prekomjerno uzimanje alkohola i pušenje cigareta mogu pogoršati stanje.

Idiopatska juvenilna osteoporoza je rijetka, a uzrok joj je nepoznat. Pojavljuje se u djece i mlađih odraslih osoba koje imaju normalne vrijednosti hormona, normalne vrijednosti vitamina i ne postoji očiti razlog za slabost kostiju.

Simptomi

Gustoća kosti se smanjuje postupno, osobito u ljudi koji imaju senilnu osteoporozu, pa u početku osteoporoza nema simptoma. U nekih se osoba nikad ne razviju simptomi.

Čimbenici rizika za osteoporozu kod žena

  • Član obitelji ima osteoporozu
  • Nedostatak kalcija u prehrani
  • Stil života siromašan aktivnostima
  • Bijela ili azijatska rasa
  • Nježna građa
  • Osobe koje nisu imale trudnoću
  • Upotreba određenih lijekova kao što su kortikosteroidi i pretjerane količine hormona štitne žlijezde
  • Rana menopauza
  • Pušenje cigareta
  • Pretjerano pijenje alkohola

Kad se gustoća kosti smanji toliko da nastane prijelom kosti, javlja se bol u kostima i nastaju deformacije. Kronična bol se može javiti u slučaju prijeloma kralješka (kompresivni prijelomi). Prijelomi oslabljenih kralježaka mogu nastati spontano ili nakon blage ozljede. Bol se obično javlja iznenada, ne širi se i pojačava se kad osoba sjedi ili stoji. Taj dio leđa može biti osjetljiv na dodir, a bol se postupno povlači nakon nekoliko tjedana ili mjesec dana. Višestruki prijelomi kralješaka mogu uzrokovati nenormalnu zavijenost kralješnice (tzv. udovičja grba) praćenu bolovima i napetosti u mišićima.

Prijelomi drugih kostiju obično nastaju nakon blagog pritiska ili pada. Jedan od najopasnijih prijeloma je prijelom kuka―glavni uzrok nesposobnosti (invalidnosti) i gubitka neovisnosti u starijih osoba. Prijelom palčane kosti podlaktice (radijusa) u blizini ručnog zgloba tzv. Collesova fraktura, je također uobičajena. Dodatan problem predstavlja i činjenica da prijelomi sporije zarastaju u osoba s osteoporozom.

Dijagnoza

U osoba koje imaju prijelom dijagnoza osteoporoze se postavlja na osnovu simptoma, fizikalnog pregleda i rendgenskih snimki. Daljnje testiranje se može poduzeti u svrhu otkrivanja mogućih uzroka osteoporoze koji se mogu liječiti.

Međutim, osteoporoza se može dijagnosticirati i prije nastanaka prijeloma. Nekoliko testova za procjenu gustoće kosti može pomoći u dijagnozi ove bolesti. Najtočniji test je dvojna rendgenska apsorpcimetrija (DXA, engl. dualenergy xray absorpciometry), u kojoj se koriste male doze zračenja―manje od onih što se koriste za rendgensko snimanje―za mjerenje gustoće kosti. Ovaj test je bezbolan i siguran, a traje 5 do 15 minuta. Općenito, test je namijenjen ženama s visokim rizikom za osteoporozu, osobama s nesigurnom dijagnozom ili osobama kojima rezultati liječenja moraju biti točno predviđeni.

Prevencija i liječenje

Prevencija osteoporoze je uspješnija od liječenja bolesti. Prevencija uključuje održavanje ili povećanje gustoće kosti uzimanjem odgovarajuće količine kalcija, vježbe s opterećenjem i za neke osobe uzimanje lijekova―najčešće hormonske nadomjesne terapije.

Unos odgovarajuće količine kalcija je učinkovit, osobito prije no što kosti postignu maksimalnu gustoću (oko 30 godine života), ali i poslije. Uzimanje dvije čaše mlijeka bogatog kalcijem i vitamina D svaki dan pomaže u povećanju gustoće kosti u zdravih žena srednjih godina koje prije nisu uzimale dovoljne količine kalcija i vitamina D. Međutim, većina žena za prevenciju mora uzimati kalcij u tabletama. Na tržištu postoje različiti proizvodi; neki uključuju vitamin D. Preporučuje se dnevna doza od 1,5 grama kalcija.

Vježbe s opterećenjem, kao što je hodanje ili penjanje uz stepenice, također povećava gustoću kosti. Vježbe bez opterećenja, kao što je plivanje, izgleda ne povećavaju gustoću kosti.

Budući da estrogen pomaže u održavanju gustoće kostiju neke žene uzimaju estrogen―ponekad s progesteronom―nakon menopauze. Ovaj hormonski nadomjestak se daje u dozama koje oponašaju zaštitnu hormonsku ravnotežu koja postoji u žena koje još uvijek imaju menstrualni ciklus. Estrogenska nadomjesna terapija je najučinkovitija ako se započne 4 do 6 godina nakon menopauze, ali neka su istraživanja pokazala da i kasniji početak terapije može još uvijek usporiti gubitak koštane mase i smanjiti rizik prijeloma. Odluka o primjeni estrogenske nadomjesne terapije je složena jer liječenje može imati nuspojave i rizike.
Cilj liječenja je povećano uzimanje tvari i hormona koji su potrebni u izgradnji kosti. Žene koje imaju blaži oblik osteoporoze moraju uzimati kalcij. Obično se preporučuje i vitamin D.

Žene u postmenopauzi koje imaju teži ili opasan oblik osteoporoze mogu uzimati estrogen, koji će usporiti ili zaustaviti napredovanje bolesti. Kao i u prevenciji estrogen se obično daje s progesteronom.

Osteporotični muškarci obično uzimaju kalcij i vitamin D, osobito ako test pokaže da tijelo ne apsorbira odgovarajuće količine kalcija. Muškarcima estrogen ne pomaže, ali uzimanje testosterona može biti korisno ako je razina testosterona u krvi niska.

Bisfosfonati, kao što je alendronat i etidronat, usporavaju gubitak koštane mase i korisni su u liječenju osteoporoze. Mogu se uzimati sami ili uz hormonsku nadomjesnu terapiju u prevenciji osteoporoze.

Mnogi stručnjaci preporučuju kalcitonin, osobito za osobe koje imaju bolne frakture kralješaka. Ovaj se lijek može dati injekcijom ili kao sprej za nos.

Također, dodatak flourida može povećati gustoću kosti, ali kost ima nenormalnu strukturu pa je podložna prijelomima. Zbog toga se dodavanje flourida ne preporučuje ni za muškarce ni za žene.

Prijelomi nastali zbog osteoporoze moraju se liječiti. U liječenju frakture kuka najčešće se zamjenjuje dio ili cijeli kuk umjetnim. Frakture ručnog zgloba se stavljaju u gips ili namještaju kirurški. Bol u leđima nastala zbog prijeloma kralješaka je dugotrajna i zahtijeva primjenu ortopedskih pomagala, lijekova protiv boli (analgetici) i fizikalnu terapiju.

Kronična bol u leđima može se ublažiti vježbama za jačanje leđnih mišića. Dizanje teških tereta i padovi mogu pogoršati simptome. Preporučuju se uobičajene vježbe s opterećenjem.

Izvor: msd.hr