Menopauza – simptomi i ublažavanje tegoba

Menopauza – simptomi i ublažavanje tegoba

Menopauza je razdoblje u životu žene, kada započinje slabljenje cikličkog rada jajnika te menstruacijski ciklusi prestaju.

Menopauza ustvari nastupa na kraju posljednje menstruacije žene. Međutim, o tome se može zaključivati tek kasnije, kada žena menstruaciju nije imala barem tijekom proteklih 12 mjeseci. Prosječna dob u kojoj menopauza nastupa je oko 50. godine, no menopauza se normalno može pojaviti i u žena 40tih godina. Pravilni menstruacijski ciklusi mogu postojati sve do menopauze, no obično posljednji ciklusi pokazuju različitost trajanja i količine krvarenja. S vremenom, sve manje ciklusa obuhvaća i izbacivanje jajne stanice.

S vremenom, jajnici postaju sve manje podložni poticaju luteinizirajućeg (LH) i folikul stimulirajućeg hormona (FSH), koje luči hipofiza. Uslijed toga, jajnici luče sve manje i manje količine estrogena i progesterona te izbacivanje jajne stanice (ovulacija) napokon prestaje.

Prijevremena menopauza je menopauza prije 40. godine. Mogući uzroci obuhvaćaju genetsku sklonost i autoimune poremećaje, kod kojih se stvaraju protutijela koja mogu oštetiti različite žlijezde, među njima i jajnike. Pušenje također može uzrokovati prijevremenu menopauzu.

Umjetna menopauza nastaje uslijed medicinskog zahvata kojim se smanjuje ili zaustavlja lučenje hormona iz jajnika. Ti zahvati uključuju kirurško odstranjenje jajnika ili smanjenje njihove krvne opskrbe, kemoterapiju i zračenje zdjelice—uključujući i jajnike—u svrhu liječenja raka.
Kirurško odstranjenje maternice (histerektomija) okončava menstruacijska krvarenja, ali ne utječe na razinu hormona tako dugo dok se jajnici nalaze na svom mjestu, te stoga ne dovodi do menopauze.

Simptomi menopauze

Tijekom razdoblja prije menopauze (nazvanog klimakterijem, no odnedavna i perimenopauzom), simptoma ne mora biti, ili mogu biti blagi, umjereni ili izraženi. Valove vrućine osjeća oko 75% žena. Tijekom navale vrućine koža, osobito glave i vrata, postaje crvena i vruća (zajapurena) a znojenje može biti vrlo obilno. Većina žena ne pati od navala vrućine dulje od godine dana, a 25% do 50% ima ih dulje od 5 godina. Navala vrućine traje od 30 sekundi do 5 minuta a može joj slijediti osjećaj hladnoće.

Psihološke i čuvstvene simptome—zamor, razdražljivost, nesanica i nervoza—može uzrokovati smanjenje razine estrogena. Noćno znojenje može ometati san, pogoršavajući umor i razdražljivost. Žena ponekad može osjećati omaglicu, imati žmarce ili jače osjećati otkucaje vlastitog srca, što joj se može činiti lupanjem. Također se mogu javiti gubitak kontrole nad mokraćnim mjehurom, upale mjehura ili rodnice i bol tijekom spolnog odnosa zbog suhoće rodnice. Ponekad se osjeća bol u mišićima i zglobovima.

Osteoporoza (izrazita poroznost kostiju) je glavna opasnost po zdravlje u menopauzi. Rizična skupina su vitke žene bijele rase. Žene koje puše, piju veće količine alkoholnih pića, uzimaju kortikosteroide, uzimaju malu količinu kalcija i provode najvećim dijelom “sjedeći” način života, također su rizična skupina. Tijekom prvih 5 godina nakon menopauze, svake se godine gubi 3% do 5% koštane mase. Nakon toga, svake godine gubi se 1% do 2% kosti. Uslijed lakših ozljeda može doći i do lomova, a u starijih žena, do loma može doći i bez ozljede. Najčešća mjesta prijeloma su kralješci (što vodi do grbljenja i bola u leđima), kukovi i kosti zapešća.

Bolesti srca i krvožilnog sustava ubrzavaju se nakon menopauze, kada se razina estrogena smanjuje. Žena čiji se jajnici odstrane, što vodi do prerane menopauze, a koja ne uzima nadomjesno liječenje, u dva puta je većoj opasnosti od nastanka kardiovaskularnih bolesti od žene iste dobi koja je u premenopauzi. Žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogen imaju puno manju učestalost kardiovaskularnih bolesti od žena koje ga ne uzimaju. Na primjer, među postmenopauzalnim ženama koje boluju od koronarne bolesti srca, one koje uzimaju estrogen žive u prosjeku dulje od onih koje ga ne uzimaju. Ovi dobri učinci mogu se djelomice objasniti povoljnim djelovanjem estrogena na razine kolesterola. Smanjenje razine estrogena uzrokuje povećanje tzv. loših masti, lipoproteina male gustoće (LDL) i smanjenja tzv. dobrih masti, lipoproteina velike gustoće (HDL) u krvi.

Liječenje menopauze

Simptomi se liječe vraćajući razinu estrogena na onu prije menopauze.
Prvenstveni ciljevi nadomjesnog liječenja estrogenom su slijedeći:

  • Olakšati simptome poput navala vrućine, suhoće rodnice i mokraćnih tegoba
  • Pomoći preduhitriti osteoporozu
  • Pomoći preduhitriti aterosklerozu i koronarnu bolest srca

Estrogen se može dobiti u nesintetskom (prirodnom) ili sintetskom (u laboratoriju proizvedenom) obliku. Sintetski estrogeni stotinjak su puta jačeg djelovanja nego prirodni te se zbog toga ne preporučuju u svakodnevnoj praksi za žene u menopauzi. Za sprječavanje navala vrućine i osteoporoze dovoljne su vrlo male doze prirodnih estrogena. Visoke doze mogu izazvati poteškoće, poput pojačane sklonosti glavoboljama migrenskog tipa.

Estrogen se može davati u obliku tableta ili kožnih flastera (transdermalni estrogen). Estrogeni se mogu primijeniti i u vidu vaginalne kreme s prvenstvenim ciljem sprječavanja stanjenja sluznice rodnice—smanjujući tako opasnost od infekcija mokraćnog sustava i inkontinencije—i sprječavajući bol pri odnosu. Dio ovako primijenjenog estrogena apsorbira se u krv, osobito usporedno s oporavljanjem sluznice rodnice.

Budući da je estrogen povezan s nuspojavama te, osim s povoljnim učincima i s opasnostima kod dugotrajnog uzimanja, i žena i njezin liječnik trebaju odvagnuti dobrobit naprama opasnostima prije nego što se odluče za nadomjesno liječenje estrogenom. Nuspojave estrogena obuhvaćaju mučninu, napetost u dojkama, glavobolju i promjene raspoloženja.

Žene u postmenopauzi koje uzimaju estrogen bez progesterona rizična su skupina od razvoja raka endometrija (raka sluznice maternice) —od 1 na 1000 do 4 na 1000 žena godišnje. Povećana opasnost povezana je sa dozom i trajanjem liječenja estrogenom. Ukoliko žena ima nenormalno krvarenje na rodnicu, može se učiniti biopsija (uzimanje uzorka tkiva koji se pregledava pod mikroskopom) kako bi se utvrdilo ima li ona rak sluznice maternice. Žene s rakom sluznice maternice koje uzimaju estrogen obično imaju dobru prognozu. Oko 94% takvih žena preživljava 5 godina. Uzimanje dodatnog progesterona gotovo poništava opasnost od raka sluznice maternice, snizujući ju ispod opasnosti za žene koje ne uzimaju nadomjesno liječenje estrogenom. (Žena kojoj je maternica odstranjena nema nikakve opasnosti za razvoj ove vrste raka). Po svemu sudeći, progesteron ne poništava povoljno djelovanje estrogena na srčanožilne (kardiovaskularne) bolesti.

Već dugo vremena zabrinjavajuće je pitanje povećava li uzimanje estrogena opasnost od nastanka raka dojke. Međutim, nije pronađena jasna povezanost između nadomjesnog liječenja estrogenom i raka dojke. Opasnost od raka može biti povećana kada se estrogen uzima dulje od 10 godina. U žena koje imaju povećanu opasnost od raka dojke, liječenje estrogenom nije baš odgovarajuće. Međutim, u žena koje su sklone osteoporozi i bolestima srca a koje nisu u povećanoj opasnosti od razvoja raka dojke, povoljni utjecaj dobiven liječenjem estrogenom prevagnut će nad opasnošću.