Glavobolja – Simptomi i dijagnoza

Glavobolja – Simptomi i dijagnoza

Glavobolje su među najčešćim medicinskim problemima. Neki ljudi imaju glavobolje često, dok ih drugi jedva ikad imaju. I kronične glavobolje i one koje se ponavljaju mogu biti bolne i nelagodne, ali rijetko kada su odraz ozbiljnog medicinskog stanja. Međutim, promjena kliničke slike ili prirode glavobolja―na primjer, od rijetkih do čestih, od blagih do teških―može upućivati na teški problem i tražiti hitnu medicinsku pozornost.

Većina glavobolja su glavobolje zbog mišićne napetosti, migrene ili glavobolje bez jasnog uzroka. Mnoge su glavobolje u vezi s problemima očiju, nosa, vrata, zubiju ili ušiju. Većinu kroničnih glavobolja koje se pripisuju naprezanju očiju su zapravo glavobolje zbog napetosti; nova, jaka bol u ili oko očiju može biti znak visokog tlaka tekućine u oku (glaukom) i medicinsko je hitno stanje. Savjetovanje s oftalmologom može dovesti do prepoznavanja uzroka i dobivanja liječenja za tu vrstu boli. Visoki krvni tlak može prouzročiti osjećaj kucanja u glavi, ali visoki krvni tlak rijetko uzrokuje kronične glavobolje.

Liječnik obično može utvrditi uzrok glavobolje iz bolesnikove anamneze i fizikalnog pregleda. Međutim, ponekad mogu zatrebati pretrage krvi da se otkrije uzročna bolest. Lumbalna punkcija pri čemu se iz kralješnice uzme mala količina tekućine (likvora) i ispituje pod mikroskopom radi se kad liječnik posumnja da glavobolju uzrokuje infekcija (npr. meningitis). Bakterijska ili gljivična infekcija koja dovodi do upale meninga (ovojnica koja okružuje mozak i kralješničnu moždinu) je rijedak uzrok specifične, obično akutne i nepopustljive glavobolje. Takvu infekciju označuje i povišena temperatura i drugi znakovi teške bolesti. Ako liječnik sumnja na krvarenje u meninge, može se napraviti i lumbalna punkcija.

Samo su rijetko kronične glavobolje uzrokovane tumorima mozga, ozljedama mozga ili nestašicom kisika u mozgu. Ako liječnik sumnja na tumor, moždani udar ili drugi problem s mozgom, može se zatražiti kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MRI) da bi se dobilo slike mozga.

Glavobolje zbog napetosti

Glavobolje zbog napetosti su uzrokovane napetošću mišića vrata, ramena ili glave; mišićna napetost može nastati zbog neudobnog položaja tijela, društvenog ili psihološkog stresa ili umora.

Simptomi i dijagnoza
Glavobolje zbog napetosti općenito započinju ujutro ili rano poslije podne i preko dana se pogoršavaju. Stalna, umjerena bol često se javlja oko očiju ili na stražnjoj strani glave; bol može pratiti osjećaj jakog pritiska oko glave u obliku vrpce. Bol se može širiti preko cijele glave, a katkada prema dolje u stražnji dio vrata i ramena.

U razlikovanju glavobolja zbog napetosti od ozbiljnijih poremećaja, liječnik uzima u obzir koliko dugo bol traje kao i bolesnikov opis gdje se bol pojavljuje, što je donosi, što je olakšava i prate li je drugi simptomi, kao što su vrtoglavica, slabost, gubitak osjeta ili povišena temperatura. Glavobolje koje počinju ranije, bude osobu iz sna, neuobičajeno su jake, nastavljaju se nemilosrdno, dolaze nakon ozljede glave ili postoje istodobno s drugim simptomima, kao što su šumovi, slabost, gubitak usklađenosti pokreta, promjene vida ili gubljenje svijesti, obično nisu glavobolje zbog napetosti.

Vrsta ili uzrok

Značajke*

Dijagnostičke pretrage

Mišićna napetost

Glavobolje se javljaju često; bol je isprekidana, umjerena i osjeća se na stražnjoj strani glave, ili osoba ima opći osjećaj stegnutosti ili krutosti

Potrebno je napraviti pregled kako bi se isključile fizičke bolesti; procjena psiholoških čimbenika i osobnosti

Migrena

Bol počinje u ili oko oka ili čela, širi se na jednu ili obje strane, obično zahvaća čitavu glavu, ali može biti jednostrana, s kuckanjem i praćena je gubitkom apetita, mučninom i povraćanjem

Osoba ima slične povremene napadaje dulje razdoblje; napadajima često prethode promjene raspoloženja, gubitak apetita, ograničen ispad vida s iskrenjem; rijetko osoba ima slabost jedne strane tijela; česta je u obiteljima

Ako dijagnoza nije sigurna i glavobolja postoji od nedavno, napravi se MR ili CT; inače se daje neki lijek protiv migrene da se vidi je li djeluje

Glavobolje u serijama (“klaster” glavobolje)

Napadaji su kratkotrajni (1 sat); bol je jaka i osjeća se na jednoj strani glave; napadaji se javljaju u serijama (klasterima) (s razdobljima bez glavobolja) i uglavnom u muškaraca

Na istoj strani gdje se javljaju bolovi, osoba ima ove simptome: oteknuće iznad oka, curenje iz nosa, vodenaste oči

Daju se lijekovi protiv migrene da se vidi djeluju li―npr.―sumatriptan, metisergid―ili lijekovi koji stežu krvne žile, kortikosteroidi, indometacin ili kisik

Visoki krvni tlak (hipertenzija)

Rijetki uzrok glavobolje, osim u ljudi s teškom isprekidanom hipertenzijom zbog tumora nadbubrežne žlijezde; bol je kucajuća, pojavljuje se kao stezanje i osjeća se na stražnjoj strani glave ili na njenom vrhu

Biokemijske pretrage krvi, pretrage bubrežne funkcije

Problemi s očima (iritis, glaukom)

Bol se javlja na prednjoj strani glave ili u očima ili iznad njih, umjerena do teška i često se pojačava pri naprezanju očiju

Pregled očiju

Problemi sa sinusima

Bol je akutna ili subakutna (nije kronična), osjeća se na prednjoj strani glave, mukla je ili teška, obično jača ujutro, blaža je podne a jača je za hladnog vlažnog vremena

Osoba ima anamnezu infekcije gornjeg dišnog sustava, bol na jednoj strani lica, nos je ispunjen sekretom ili iz njega curi

Rendgensko snimanje paranazalnih sinusa

Tumor mozga

Bol se javila nedavno, isprekidana, blaga do teška; može biti na jednom mjestu ili se širiti preko čitave glave

Osoba može imati slabost koja polako napreduje na jednoj strani tijela, grčeve, promjene vida, gubitak govora, povraćanje, duševne promjene

MR ili CT

Infekcija mozga (apsces)

Bol se javila nedavno, isprekidana, blaga ili teška; može biti na jednom mjestu ili se širiti preko čitave glave

Osoba može imati prethodnu infekciju uha, sinusa ili pluća ili reumatsku ili prirođenu bolest srca

MR ili CT

Infekcija tkiva oko mozga (meningitis)

Bol se javila nedavno, stalna, teška i širi se preko čitave glave; širi se niz vrat

Osoba se osjeća bolesnom, s povišenom temperaturom, povraćanjem i prethodnom grloboljom ili infekcijom dišnog sustava; ima poteškoće pri sagibanju vrata da bradom dotakne prsa

Krvne pretrage, lumbalna punkcija

Nakupljanje krvi oko mozga

Hematom ispod tvrde moždane ovojnice (subduralni hematom)

Bol se javila nedavno, povremena ili trajna, a blaga do teška; može biti locirana na jednom mjestu ili se širiti preko čitave glave; širi se niz vrat

Osoba je prethodno imala ozljedu; može biti pri svijesti i/ili gubiti svijest

MR ili CT

Krvarenje ispod arahnoideje (subarahnoidalno krvarenje)

Bol nastaje naglo, zahvaća čitavu glavu, teška je i stalna; ponekad se može osjećati u ili oko jednog oka; vjeđe vise

MR ili CT; ako je nalaz negativan treba napraviti lumbalnu punkciju (uzeti uzorak likvora)

Sifilis
Tuberkuloza
Kriptokokoza
Sarkoidoza
Rak

Bol je tupa do teška i osjeća se po čitavoj glavi ili na vrhu glave

Osoba ima umjereno povišenu temperaturu i anamnezu o sifilisu, tuberkulozi, kriptokokozi, sarkoidozi ili raku

Lumbalna punkcija

*Osoba može imati jednu, neke ili sve nabrojene značajke.

One mogu imati ozbiljan uzrok koji treba liječnik što prije ocijeniti. Na primjer, glavobolje zbog tumora mozga ili drugog problema obično su nedavnog početka, pokazuju stalno napredovanje, jače su ujutro nego kasnije po danu, nisu povezane s umorom ili radom, popraćene su smanjenim apetitom i mučninom i postaju bolje ili lošije kada osoba mijenja položaj (legne ili se ustane).
Liječenje

Glavobolje zbog napetosti često se može spriječiti ili suzbiti izbjegavanjem ili spoznajom i prilagodbom stresovima koji ih uzrokuju. Jednom kad glavobolja počne, može se ublažiti nježnim masiranjem mišića vrata, ramena i glave; ležanjem i opuštanjem tijekom nekoliko minuta; ili uporabom biološke povratne sprege.
U većini glavobolja, gotovo bilo koji od analgetika u slobodnoj prodaji, kao što su acetilsalicilna kiselina (aspirin), paracetamol ili ibuprofen može dovesti do brzog prolaznog olakšanja. Jače glavobolje mogu reagirati na jače analgetike koji se dobivaju na recept, neki od kojih sadrže narkotike (npr. kodein ili oksikodon). Neki ljudi smatraju da kofein, sastojak nekih pripravaka protiv glavobolje, pojačava učinak analgetika. Međutim, previše kofeina može izazvati glavobolje.

Glavobolje uzrokovane kroničnim stresom ili depresijom sami analgetici neće izliječiti, jer ne djeluju na uzročne patološke probleme. Ljudi koji imaju glavobolje uzrokovane neriješenim društvenim ili psihološkim sukobima, mogu imati koristi od savjetovanja sa stručnjakom.

Migrenske glavobolje

Migrenska glavobolja je ponavljajuća, kucajuća, žestoka bol koja obično zahvaća jednu stranu glave, ali katkada zahvaća obje strane; bol počinje naglo, a mogu joj prethoditi ili je pratiti vidni, neurološki ili želučanocrijevni simptomi.

Premda migrenske glavobolje mogu početi u bilo kojoj dobi, obično počinju u osoba između 10 i 30 godina. Ponekad nakon 50. godine nestanu. Migrene su češće u žena nego u muškaraca. Činjenica da preko polovice ljudi koji imaju migrene imaju bliske rođake koji također boluju od njih, upućuje da se sklonost može prenositi genetski. Migrenske glavobolje su općenito teže nego glavobolje zbog napetosti.

Migrenske glavobolje se pojavljuju kada se arterije prema mozgu stežu, a zatim prošire, što aktivira obližnje receptore za bol. Nije poznato što uzrokuje da se krvne žile stegnu i rašire, ali nenormalno niske razine serotonina u krvi, kemijske tvari koja je uključena u veze živčane stanice (neurotransmitor), može otkočiti stezanja. Deformiranost krvne žile rijetko može biti uzročni čimbenik migrenskih glavobolja. U takvim slučajevima, glavobolje se gotovo uvijek javljaju na istoj strani. Međutim, u većine ljudi glavobolje se pojavljuju nasumce na jednoj ili drugoj strani.

Simptomi i dijagnoza
Nijedna laboratorijska pretraga ne može pomoći u dijagnostici migrena, ali obično osebujan obrazac glavobolje čini ih lako prepoznatljivima.

Nekih 10 do 30 minuta prije početka glavobolje (razdoblje koje se zove aura ili prodrom) u oko 20% ljudi javljaju se simptomi depresije, razdražljivosti, nemira, mučnine ili gubitka apetita. Sličan postotak ljudi izgubi vid na specifičnom području (zvanom slijepa mrlja ili skotom) ili vidi nazupčano, treperavo ili iskričavo svjetlo. Rjeđe su iskrivljene slike; na primjer, predmeti se čine manjima ili većima nego što jesu. Neki ljudi imaju osjete bockanja ili rijetko, slabost u jednoj ruci ili nozi. Obično ti simptomi nestanu kratko prije početka glavobolje, ali katkada se s njom stapaju.

Bol od migrene može se osjećati na bilo kojoj strani glave ili preko cijele glave. Ponekad, šake i stopala mogu postati hladni i poplaviti. U većine onih koji imaju prodrom, obrazac i mjesto javljanja glavobolje ostaju isti kod svake migrene. Migrenske glavobolje mogu se često javljati u dužim razdobljima, a tada nestanu mnogo tjedana, mjeseci ili čak godina.

Sprječavanje i liječenje

Napadaji migrene mogu trajati nekoliko sati ili dana, ako se ne liječe. U nekih su ljudi glavobolje blage i lako ih se olakša analgeticima u slobodnoj prodaji. Vrlo često su migrenske glavobolje teške i povremeno onesposobljuju, naročito kada su praćene mučninom, povraćanjem ili nelagodom od jakog svjetla (fotofobija). U takvom slučaju, obični analgetici obično ne ublažuju glavobolje, koje mogu popustiti tek nakon razdoblja odmora i sna. Neki ljudi se osjećaju razdražljivima za vrijeme napadaja migrene i žele biti sami, često u tamnoj sobi.

Zbog toga što se glavobolja i najveći simptomi migrene ne pojavljuju sve dok se sužene arterije ne prošire, prodrom ukazuje na razdoblje opreza za vrijeme kojega lijekovi mogu spriječiti glavobolju. Najčešće rabljeni lijek je ergotamin (vazokonstriktor), koji sužava krvne žile i tako sprječava njihovo širenje i izazivanje boli. Kofein u visokim dozama također sprječava krvne žile da se šire i često se daje u kombinaciji s analgeticima ili ergotaminom. Lijek sumatriptan pojačava učinke serotonina, niske krvne razine kojega, misli se, dovode do napada migrene. Ako se uzme na usta ili injekcijom, sumatriptan je učinkovitiji nego acetilsalicilna kiselina (aspirin) ili paracetamol u olakšanju simptoma migrene, ali je mnogo skuplji. Ergotamin i sumatriptan djeluju na protok krvi u mozak, mogu biti opasni i ne smije ih se rabiti češće nego što je propisano.

Neki lijekovi koji se uzimaju svaki dan mogu spriječiti ponavljanje migrenskih napada. Betablokator propranolol pruža dugotrajno olakšanje gotovo polovici ljudi koji imaju česte glavobolje. Blokator kalcijevih kanala verapamil je učinkovit u malog broja ljudi. U novije vrijeme nađeno je da lijek protiv grčeva, divalproeks, smanjuje učestalost migrenskih glavobolja kad se uzima svaki dan. Metisergid je jedan od najučinkovitijih lijekova za sprječavanje, ali ga se mora uzimati s razmacima, jer može nepredvidljivo uzrokovati ozbiljnu komplikaciju koja se zove retroperitonealna fibroza―stvaranje ožiljkastog tkiva duboko u trbuhu, što može blokirati opskrbu krvlju po život važnih organa. Zbog toga uporabu tog lijeka mora liječnik pomno nadgledati.

Glavobolje u serijama (klaster glavobolje)

Glavobolje u serijama (klaster glavobolje) su izvanredno jako bolan, ali rijedak oblik migrenske glavobolje.

Glavobolje u serijama zahvaćaju najviše muškarce iznad 30 godina. Do napada može dovesti alkohol, kao i manjak kisika (npr. na velikim visinama). Napad gotovo uvijek počinje naglo i završava unutar jednog sata. Često počinje svrbežem ili vodenastim curenjem iz jedne nosnice, što se nastavlja u jaku bol na toj strani glave i širi oko oka. Nakon napada, vjeđa se na istoj strani može objesiti, a zjenica se često stisne. Napadi dolaze u serijama, u rasponu od dva napada tjedno do nekoliko u danu. Većina epizoda klaster glavobolja traje 6 do 8 tjedana, a ponekad dulje, na što dolazi do razdoblja bez glavobolje u trajanju od sedam mjeseci prije nego se epizoda ponovi.

Sprječavanje i liječenje
Napade mogu spriječiti ergotamin, kortikosteroidi ili metisergid. Injekcije sumatriptana donose brzo olakšanje, ali ne sprječavaju buduće epizode. Udisanje kisika tijekom napada ponekad ublažava bol.